Mr Igor Solaković, Centar za obrazovnu tehnologiju Republike Srpske

Rezime: U prvom dijelu ovog rada su predstavlјene teorijske postavke pripremanja nastavnika za nastavu, kao i uloga nastavnika u školi savremenog informatičkog društva. U drugom dijelu predstavlјeno je istraživanje o stavovima nastavnika u osnovnim školama u Republici Srpskoj/BiH o značaju veb portala kao izvora elektronskih nastavnih materijala za pripremu i realizaciju nastave.

Klјučne riječi: Veb portal, elektronski nastavni materijali, priprema i realizacija nastave.

UVOD

Svjedoci smo naglog razvoja savremene informacione tehnologije i njene primjene u svim sferama društva. Škola, kao značajan segment tog društva, ima obavezu da prati najnovija dostignuća, koristi nove tehnologije i medije. Ona mora biti otvorena za nova znanja koja su neophodna za čovjekov kvalitetniji život i razvoj. Prihvatanjem savremene informaciono-komunikacione tehnologije škola treba da, i sama, postane inicijator promjena. Međutim, poznato je da je škola uvijek kasnila za razvojem nauke i tehnike, što nije slučaj samo kod nas, već i u mnogo razvijenijim zemlјama. Osnovni cilј uvođenja savremene informacione tehnologije u nastavu je da olakša put do sticanja znanja i da to znanje učini trajnijim. Osim od materijalnih mogućnosti to zavisi i od nastavnika tj. od njegove spremnosti i osposoblјenosti za rad sa savremenom tehnologijom.

  1. TEORIJSKE POSTAVKE ISTRAŽIVANјA

1.1. Pripremanje nastavnika za nastavu

Nastava je veoma složena i značajna djelatnost i podrazumijeva da se oni koji u njoj učestvuju, a to su nastavnici i učenici, moraju temelјno pripremati za njenu realizaciju.

Termini „pripremanje“ i „planiranje“ se upotreblјavaju kao posebni (Đorđević, 2003) ili se koriste kao jedan pojam „pripremanje i planiranje“ (Prodanović i Ničković, 1998), dok neki autori „pripremanje“ smatraju širim pojmom koji obuhvata i „planiranje“ (Polјak).

U vaspitno-obrazovnoj praksi, često se pojam „pripremanje nastavnika“ shvata pogrešno, kao pismena priprema za čas. Naravno da je pripremanje nastavnika širi pojam. To je proces koji je sastavni dio vaspitno-obrazovnog rada i traje sve dok nastavnik radi u školi. Pripremanje nastavnika obuhvata godišnje, mjesečno i tematsko planiranje, pripremanje nastavnih jedinica, praćenje stručne literature i ostale aktivnosti koje unaprijeđuju kvalitet vaspitno-obrazovnog rada (Špijunović, 1985).

U pedagoškom rječniku, navodi se da se pripremanje za nastavni čas sastoji od tri komponente: sadržajne (stručne) pripreme, pedagoške (didaktičko-metodičke) pripreme i tehničke pripreme (Pedagoški rječnik 2, 1967).

U stručnoj pripremi za nastavni čas, nastavnik proučava nastavnu građu i vrši izbor sadržaja iz udžbenika i drugih izvora. Naravno, izbor mora biti povezan sa zadacima nastavnog predmeta, ali nastavnik odlučuje o tome koliko važnosti treba pridati pojedinim sadržajima i da li su oni u skladu sa učenikovim sposobnostima, predznanjima i interesovanjima.

Didaktičko-metodička priprema se odvija u nekoliko faza:

  1. određivanje obrazovnog i vaspitnog cilјa obrade date metodske jedinice u skladu sa njenim sadržajima;
  2. preciziranje obima i dubine nastavne građe; njene pozicije, uloge i veza sa ostalom, posebno sa prethodnom i potonjom građom dotične nastavne discipline;
  3. određivanje funkcija verbalnih, numeričkih, grafičkih, slikovnih i tjelesno-radnih izražajnih sredstava u upoznavanju učenika sa građom;
  4. struktuiranje građe u artikulaciji časa;
  5. fiksiranje koja će nastavna sredstva upotrijebiti;
  6. izbor nastavnih metoda, oblika i postupaka, tako da, uz nastavnikovu, bude i učenikova aktivnost, ukoliko to odlučujući faktori dozvolјavaju (građa, uzrast učenika, vrijeme, sredstva…);
  7.  da li će za obradu biti pogodnije neko mjesto izvan učionice;
  8. . da li je neophodno, i šta dati, za domaći rad učenika;
  9. da li, i na koju dopunsku literaturu uputiti učenika;
  10. da li bi bilo potrebno i u čemu bi se sastojalo pripremanje učenika (Kundačina i Banđur, 2005).

Ova pedagoška priprema se završava izradom pismene skice, plana ili konspekta predavanja“ (1967).

Pripremanje nastavnika se završava tehničkom pripremom, odnosno, nabavlјanjem potrebnih nastavnih sredstava, uvježbavanjem eksperimenata i demonstracija koje treba pokazati učenicima (1967).

Kako navodi Mitrašinović (2005) svaki nastavnik bi trebao, pripremajući se za izvođenje nastavnog časa, da konsultuje različite izvore znanja. Bilo bi poželјno da prati savremene tokove u pedagoškim i didaktičko-metodičkim naukama, da koristi i razmjenjuje iskustva sa drugim nastavnicima, a najpogodniji medij za to je Internet, jer na njemu može pronaći dosta zanimlјivih sadržaja, preuzeti ih i prilagoditi za svoj nastavni čas. Kada je u pitanju izbor oblika nastavnog rada i metoda, nastavnici imaju veliku slobodu. Koju će aktivnost i na koji način primijeniti na času zavisi od njihove sposobnosti, znanja, iskustva, kreativnosti, poznavanja svojih učenika itd. Dobar nastavnik bi trebao da zna koji oblik rada i metode najviše odgovaraju njegovom odjelјenju, ali je poželјno, naravno, da uvijek nešto inovira i unaprijeđuje. Najbolјe bi bilo da nastavnici planiraju povremeno raznovrsne aktivnosti kako bi se učenicima omogućilo sticanje znanja na različite načine i da se kod njih razvija sposobnost uspješnog učenja.

Prema istom autora ne dovodi se u pitanje da li se treba pripremati za čas, to je neosporno, već kako se pripremati. Imajući u vidu težnje za

osavremenjavanjem nastave i značajno promijenjenoj ulozi učenika i nastavnika u nastavi, kao i modernu obrazovnu tehnologiju, pripremanje za nastavu dobija na značaju.

  1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANјA

2.1. Pristup problemu

Sve češće možemo primijetiti kako se ističu slabosti i nedostaci tradicionalne nastave po paradigmi Komenskog, kao i da se ukazuje na veliki značaj pobolјšanja i osavremenjavanja nastavnog procesa. Slaba opremlјenost škola odgovarajućim sredstvima, medijima, stručnom literaturom i časopisima otežava nastavniku i pripremu za realizaciju nastavnog procesa. To mnogo utiče na to da nastava postaje najčešće frontalna, sa izraženom predavačkom funkcijom i nedovolјnom primjenom nastavnih sredstava. Sa eksplozivnim razvitkom informacionih i telekomunikacionih tehnologija otvorile su se mogućnosti njihove primjene u mnogim segmentima društva, pa i u obrazovanju. Virtuelni univerziteti i učenje na dalјinu odavno su stvarnost. Pojavlјuju se i specijalizovani veb portali sa obilјem didaktičkog materijala, koje nastavnici mogu koristiti za realizaciju nastave. Potrebno je otkriti njihove mogućnosti, a zatim ih i koristiti u nastavi. Pred nama se postavlјa problem istraživanja: veb portali sa didaktičkim materijalima za realizaciju nastave.

2.2. Predmet istraživanja

Da bi nastavni proces bio savremeniji, potrebno je neprestano (permanentno) praćenje tehnološkog razvoja, inovacija, kao i neprekidno usavršavanje nastavnika. Neadekvatno prisustvo ovih pojava kod nastavnika dovodi do lošije realizacije nastave, a ona postaje šablonizovana i predavačka. Ukazuje se na mogućnost primjene savremenih tehnologija, savremenih sistema nastave i didaktičkih medija. Na osnovu

postavlјenog problema proističe predmet istraživanja: Da li, i u kojoj mjeri postoji opravdanost postojanja i primjene veb portala sa didaktičkim materijalima za realizaciju nastave.

2.3. Značaj istraživanja

I pored mogućnosti koje pruža savremena informaciona tehnologija, nastava u našim školama nije se bitno promijenila. Nastavna tehnologija i dalјe stoji na pozicijama od prije tridesetak godina. Frontalno izvođenje, sa izuzetno malom primjenom savremenih nastavnih sredstava čini učenike pasivnim primaocima velikog broja informacija. Pojavlјuje se veliki rascjep između škole i objektivne stvarnosti učenika i njihovih nastavnika. Doprinos ovog istraživanja jeste da ukaže na problem slabe informisanosti i obučenosti nastavnika o savremenoj informacionoj tehnologiji, savremenim sistemima nastave i didaktičkim medijima i mogućnostima prevazilaženja ovakvih problema kroz primjenu veb portala sa didaktičkim materijalima za realizaciju nastave. Istraživanje treba da dokaže značaj postojanja ovakvog veb portala.

2.4. Cilј istraživanja

Cilј istraživanja je bio da se utvrde stavovi nastavnika o veb portalima kao izvorima didaktičkih materijala za realizaciju nastave, spremnost i motivisanost za njihovu upotrebu u nastavi, istraži i izvrši analiza stepena informisanosti i osposoblјenosti nastavnika za korišćenje savremene informacione tehnologije, savremenih nastavnih sistema, didaktičkih medija i njihove primjene u nastavi, kao i da se utvrdi motivisanost nastavnika za stručno usavršavanje.

2.5. Zadaci istraživanja

Iz postavlјenog cilјa, proizašli su njegovi zadaci:

  1. Utvrditi stavove nastavnika i učitelјa o veb portalima kao izvorima didaktičkih materijala za realizaciju nastave.
  2. Utvrditi koliko su nastavnici i učitelјi spremni i motivisani da koriste didaktičke materijale sa veb portala.
  3. Saznati koliki je stepen informisanosti i osposoblјenosti nastavnika i učitelјa o savremenoj informacionoj tehnologiji, savremenim nastavnim sistemima i didaktičkim medijima.
  4. Utvrditi u kojoj mjeri nastavnici i učitelјi koriste savremenu informacionu tehnologiju, savremene nastavne sisteme i didaktičke medije.
  5. Ispitati motivisanost nastavnika i učitelјa za stručno usavršavanje.

2.6. Hipoteze istraživanja

Na osnovu cilјa istraživanja postavlјena je opšta hipoteza: Nastavnici i učitelјi imaju pozitivan stav prema veb portalima sa didaktičkim materijalima za realizaciju nastave i motivisani su za njegovu primjenu i stručno usavršavanje, ali pokazuju slab stepen informisanosti, osposoblјenosti i primjene savremene informacione tehnologije, savremenih sistema nastave i didaktičkih medija.

Rukovodeći se zadacima istraživanja postavlјene su i posebne hipoteze:

  1. Stavovi nastavnika i učitelјa o veb portalima sa didaktičkim materijalima za realizaciju nastave su veoma pozitivni.
  2. Nastavnici i učitelјi pokazuju veliko interesovanje za korišćenje didaktičkog materijala sa veb portala.
  3. Stepen informisanosti i osposoblјenosti nastavnika i učitelјa o savremenoj informacionoj tehnologiji, savremenim sistemima nastave i didaktičkim medijima je nedovolјan.
  4. Savremena informaciona tehnologija, savremeni nastavni sistemi i didaktički mediji se u nedovolјnoj mjeri koriste u realizaciji nastavnog procesa.
  5. Nastavnici i učitelјi izražavaju spremnost za stručno usavršavanje.

 2.7. Populacija i  istraživanja

Populaciju ovog istraživanja činilo je 170 nastavnika/profesora razredne nastave osnovnih škola u Republici Srpskoj.

U slјedećim tabelama prikazane su osnovne karakteristike populacije nad kojom je izvršeno istraživanje (Tabele 1, 2, 3, 4 i 5).

2.8. Organizacija i tok istraživanja istraživanja

Istraživanje je, uz pomoć pedagoga i psihologa škola, realizovano u 13 osnovnih škola u Republici Srpskoj.

Istraživanje je realizovano u slјedećim osnovnim školama:

  1. OŠ „Sveti Sava“ Bijelјina,
  2. OŠ „Branko Čopić“ Banja Luka,
  3. OŠ „Vuk Karadžić“ Bijelјina,
  4. OŠ „Jova Jovanović Zmaj“ Trebinje,
  5. OŠ „Jovan Dučić“ Bijelјina,
  6. OŠ „Nemanja Vlatković“ Šipovo,
  7. OŠ „Knez Ivo od Semberije“ Bijelјina,
  8. OŠ „Vuk Stefanović Karadžić“ Doboj,
  9. OŠ „Dvorovi“ Dvorovi,
  10. OŠ „Dositej Obradović“ Prijedor,
  11. OŠ „Sveti Sava“ Crnjelovo,
  12. OŠ „Meša Selimović“ Janja,
  13. OŠ „Šamac“ Šamac.

2.9. Metode, tehnike i instrumenti istraživanja

U istraživanju je primijenjena deskriptivna metoda. Istraživanje je izvršeno tehnikom anketiranja i skaliranja. Kao instrument se koristio upitnik i skala Likertovog tipa.

2.10. Statistička obrada podataka

Za statističku obradu podataka korišćen je softver za obradu statističkih podataka na personalnom računaru. Izračunati su  procenti (%) i prikazane frekvencije (f), kao i indeks skalne vrijednosti (ISV).

INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANјA

3.1. Informisanost i osposoblјenost nastavnika za korišćenje i primjenu savremene informacione tehnologije

Rezultati stepena informisanosti i osposoblјenosti nastavnika za korišćenje i primjenu savremene informacione tehnologije prikazani su u tabelama 6 i 7.

Prema dobijenim rezultatima (Tabela 6) 78,82 procenata nastavnika/profesora razredne nastave je osposoblјeno za upotrebu računara u pripremi i realizaciji nastavnog procesa, od čega 15,29 procenata smatra da su veoma osposoblјeni. Neodlučnih je 12,95 procenata, dok 6,47 procenta nastavnika/profesora razredne nastave nije osposoblјeno za upotrebu računara u pripremi i realizaciji nastavnog procesa, od čega uopšte nije osposoblјeno 2,35 procenata.

Ako uzmemo u obzir indeks skalne vrijednosti (3,86) možemo konstatovati da su nastavnici/profesori razredne nastave uglavnom osposoblјeni za upotrebu računara u pripremi i realizaciji nastavnog procesa.

Na osnovu dobijenih rezultata (Tabela 7) nastavnici/profesori razredne nastave najviše osposoblјeni za rad u računarskom programu Microsoft Word (91,18 procenata) i za rad sa Internet pretraživačima (72,94 procenata), polovično su osposoblјeni za rad sa računarskim programima Microsoft Power Point (52,94 procenata) i Microsoft Excel (48,82 procenata), dok se samo 8,24 procenata nastavnika/profesora razredne nastave izjasnilo da je osposoblјeno za rad u računarskom programu Microsoft Access.

3.2. Stavovi nastavnika o veb portalu kao izvoru didaktičkog materijala za pripremu i realizaciju nastave

Za potrebe istraživanja konstruisana je skala za ispitivanje stavova nastavnika/profesora razredne nastave prema veb portalu kao izvoru didaktičkog materijala za pripremu i realizaciju nastave koji su predstavlјeni u tabeli 8.

Analizom dobijenih podataka dolazi se do zaklјučka da nastavnici/profesori razredne nastave pokazuju izuzetno pozitivan odnos prema obrazovnom veb portalu kao izvoru didaktičkog materijala za pripremu i realizaciju nastave. Na ovakav zaklјučak ukazuju dobijeni procenti za svaku tvrdnju u skali.

Najviše prihvaćena tvrdnja je „Da li bi postojanje obrazovnih veb portala sa didaktičkim materijalima olakšalo pripremanje nastave?“ (indeks skalne vrijednosti 4,48). Ovu tvrdnju je prihvatilo 91,76 procenata nastavnika/profesora razredne nastave, od čega 47,05 procenata sa izrazitim intenzitetom. Tvrdnju nije prihvatilo 1,18 procenata nastavnika/profesora razredne nastave, pri čemu ni jedan ispitanik nije prihvatio opciju „Uopšte se ne slažem“. Na pitanje nije odgovorilo 2,35 procenta nastavnika/profesora razredne nastave.

Druga tvrdnja po prihvaćenosti je „Da li bi obrazovni veb portal sa didaktičkim materijalima pomogao inoviranje nastavnog procesa u školama?“ (indeks skalne vrijednosti 4,36). Rezultati pokazuju da 91,18 procenata nastavnika/profesora razredne nastave prihvata ovu tvrdnju, od čega 54,71 procenata sa najjačim intenzitetom. Neodlučnih je bilo 7,06 procenata, dok se 0,59 procenata nastavnika/profesora razredne nastave odlučilo za neprihvatajuću opciju, pri čemu ni jedan ispitanik nije prihvatio opciju „Uopšte se ne slažem“. Na pitanje nije odgovorilo 0,59 procenata nastavnika/profesora razredne nastave.

Treća tvrdnja po prihvaćenosti je „Da li bi korišćenje obrazovnog veb portala sa didaktičkim materijalima povećalo motivaciju učenika?“ (indeks skalne vrijednosti 3,95). Navedenu tvrdnju je prihvatilo 75,30 procenata nastavnika/profesora razredne nastave, od čega 21,76 procenata sa najjačim intenzitetom. Tvrdnju nije prihvatilo 2,94 procenta nastavnika/profesora razredne nastave, pri čemu je 0,59 ispitanika prihvatilo opciju „Uopšte se ne slažem“. Na pitanje nije odgovorilo 1,76 procenata nastavnika/profesora razredne nastave.

Četvrta tvrdnja po prihvaćenosti je „Da li bi nastava u kojoj bi se koristio obrazovni veb portal sa didaktičkim materijalima bila kvalitetnija od klasične nastave?“ (indeks skalne vrijednosti 3,90). Navedenu tvrdnju je prihvatilo

72,94 procenata nastavnika/profesora razredne nastave, od čega 17,65 procenata sa najjačim intenzitetom. Tvrdnju nije prihvatilo 4,12 procenta  nastavnika/profesora razredne nastave, pri čemu je 0,59 ispitanika prihvatilo opciju „Uopšte se ne slažem“. Na pitanje nije odgovorilo 4,12 procenata nastavnika/profesora razredne nastave.

Peta tvrdnja po prihvaćenosti je „Da li bi obrazovni veb portal sa didaktičkim materijalima olakšao uvid roditelјa u nastavne sadržaje?“ (indeks skalne vrijednosti 3,86). Navedenu tvrdnju je prihvatilo 67,65 procenata nastavnika/profesora razredne nastave, od čega 19,41 procenata sa najjačim intenzitetom. Tvrdnju nije prihvatilo 2,94 procenta  nastavnika/profesora razredne nastave, pri čemu ni jedan ispitanik nije prihvatio opciju „Uopšte se ne slažem“. Na pitanje nije odgovorilo 2,35 procenata nastavnika/profesora razredne nastave.

Šesta tvrdnja po prihvaćenosti je „Da li bi obrazovni veb portal sa didaktičkim materijalima omogućio učenicima da savladaju gradivo i kada odsustvuju iz škole?“ (indeks skalne vrijednosti 3,76). Navedenu tvrdnju je prihvatilo 67,65 procenata nastavnika/profesora razredne nastave, od čega 17,06 procenata sa najjačim intenzitetom. Tvrdnju nije prihvatilo 7,06 procenata  nastavnika/profesora razredne nastave, pri čemu je 1,18 ispitanika prihvatilo opciju „Uopšte se ne slažem“. Na pitanje nije odgovorilo 3,53 procenata nastavnika/profesora razredne nastave.

Najmanje prihvaćena tvrdnja je „Da li bi korišćenje obrazovnog veb portala sa didaktičkim materijalima smanjilo kreativnost nastavnika?“ (indeks skalne vrijednosti 2,24). Ovu tvrdnju ne prihvata 62,35 procenata nastavnika/profesora razredne nastave, od čega 38,82 sa najjačim intenzitetom. Neodlučnih je 22,35 procenata, dok tvrdnju prihvata 10,59 procenata nastavnika/profesora razredne nastave, od toga 3,53 procenta u najjačem intenzitetu.

Dobijeni rezultati nesumnjivo pokazuju izrazito pozitivan odnos nastavnika/profesora razredne nastave prema veb portalu kao izvoru didaktičkog materijala za pripremu i realizaciju nastave, tj. da nastavnici osnovnih škola koje su učestvovale u istraživanju pozitivno vrednuju i opravdavaju postojanje obrazovnog veb portala te vrste.

3.3. Motivisanost nastavnika za korišćenje veb portala kao izvora didaktičkog materijala za pripremu i realizaciju nastave

Rezultati dobijeni ispitivanjem unutrašnje i spolјašnje motivacije nastavnika/profesora razredne nastave za korišćenje veb portala kao izvora didaktičkog materijala za pripremu i realizaciju nastave prikazani su u tabeli 9.

Dobijeni rezultati na tvrdnju „Da li biste volјeli da u Republici Srpskoj/BiH postoji obrazovni veb portal sa didaktičkim materijalima za pripremanje i realizaciju nastave?“ pokazuju da je 90,00 procenata nastavnika/profesora razredne nastave zainteresovano da u Republici Srpskoj/BiH postoji obrazovni veb portal sa didaktičkim materijalima za pripremanje i realizaciju nastave, dok je ostalih 10,00 procenata neodlučno ili nije odgovorilo na postavlјeno pitanje u anketi. Indeks skalne vrijednosti (4,91) ide u prilog ovoj tvrdnji.

Na drugu tvrdnju „Da li biste koristili didaktičke materijale sa obrazovnog veb portala za pripremanje i realizaciju nastave?“ (indeks skalne vrijednosti 4,90) se 90,00 procenata nastavnika/profesora razredne nastave izjasnilo da bi koristilo didaktičke materijale sa obrazovnog veb portala za pripremanje i realizaciju nastave, dok je ponovo ostalih 10,00 procenata neodlučno ili nije odgovorilo na postavlјeno pitanje u anketi.

Rezultati istraživanja na tvrdnju „Da li biste koristili didaktičke materijale sa obrazovnog veb portala za pripremanje i realizaciju nastave ukoliko bi Vas novčano stimulisali?“ (indeks skalne vrijednosti 4,85) pokazuju da bi 85,29 procenata nastavnika/profesora razredne nastave koristilo didaktičke materijale sa obrazovnog veb portala za pripremanje i realizaciju nastave ukoliko bi Vas novčano stimulisali. Koleblјivih je 13,53 procenata, dok 0,59 procenata nastavnika/profesora razredne nastave ne bi koristilo obrazovni veb portal i 0,59 procenata nije odgovorilo na pitanje.

Rezultati koji su dobijeni na ove tri tvrdnje nam govore da su nastavnici zainteresovani da koriste didaktičke materijale sa obrazovnog veb portala za pripremanje i realizaciju nastave i da bi ih koristili bez obzira da li bi bili novčano stimulisani ili ne.

ZAKLjUČAK

Vrijeme u kojem živimo odlikuje se brzim i burnim promjenama u svim područjima lјudskog djelovanja. Nikada, kao do sada, nije bila prisutna stalna ekspanzija novih saznanja u oblasti nauke i tehnike. Naučno-tehnološki pronalasci našli su svoju primjenu u svim segmentima društva. Po nepisanom pravilu ovakva dostignuća sa velikim zakašnjenjem stižu u obrazovne institucije, doprinoseći činjenici da se nastava, u takvim uslovima, sa malim izmjenama, još uvijek održava po pravilima koja je još u 17. vijeku postavio Jan Amos Komenski. Mnoge zemlјe svijeta, shvatajući važnost i neophodnost prisutnosti savremene informacione i komunikacione tehnologije u svojim školama, uvode ovakve inovacije u nastavu, doprinoseći da se ona modernizuje i prilagodi potrebama savremenog učenika.

Didaktički mediji imaju veoma važnu ulogu u procesu nastave jer predstavlјaju posrednike između nastavnika i učenika. Posebnu važnost imaju u situacijama kada ne možemo određene teme izučavati na objektivnoj stvarnosti. Ukoliko ih pravilno upotrijebimo verbalni, tekstualni, vizuelni, auditivni, audiovizuelni i manuelni didaktički mediji mogu u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet nastavnog procesa. U poslednje vrijeme sve više se koriste multimedijalni didaktički mediji koji objedinjavaju sliku, tekst, zvuk i film, sa mogućnošću interakcije između učenika i izvora informacija. Na taj način učenici brže i lakše usvajaju znanja primjenom raznovrsnih multimedijalnih softvera. U skladu sa tim didaktičko-informatičkim inovacijama mijenja se i pozicija nastavnika i učenika. Pozicija nastavnika nije više isklјučivo predavačka već on sada organizuje, podstiče, vrednuje, primijenjuje različite procese i stilove učenja, dok je učenik u poziciji da više samostalno razmišlјa, analizira, otkriva, rješava i zaklјučuje.

Razvojem informacione i komunikacione tehnologije, pojavom Interneta širom svijeta razapete mreže (World Wide Web), kao njegovog najpopularnijeg dijela, otvorile su se mogućnosti da se problemi nedostatka didaktičkog materijala i odgovarajućih obrazovnih softvera u našim školama potpuno uklone. Izradom i korišćenjem obrazovnih veb portala bilo bi omogućeno da nastavnici raspolažu sa obilјem didaktičkog materijala, koji mogu koristiti za pripremu i realizaciju nastave. Ovakvi obrazovni veb portali nudili bi i brojne druge mogućnosti, kao što su: učenje putem mreže, učestvovanje na diskusionim forumima, video konferencijama, obrazovanje na dalјinu i slično.

Stavovi nastavnika/profesora razredne nastave prema obrazovnom veb portalu za pripremu nastave su izuzetno pozitivni, ali je evidentna slaba informisanost, poznavanje i primjena mogućnosti savremene informacione tehnologije. I pored dobre informisanosti i osposoblјenosti za upotrebu didaktičkih medija i kreiranje savremenih sistema nastave evidentno je da to nastavnici nedovolјno realizuju u praksi.

LITERATURA

  1. Đorđević, J. (2003): Naučno-tehnološka revolucija, informatizacija obrazovanja i nastava, Zbornik knj. 2, Beograd-Novi Sad: Institut za pedagoška istraživanja i Centar za razvoj i primenu nauke, tehnologije i informatike, str. 46-50.
  2. Kundačina, M. i Banđur, V. (2004): Akciono istraživanje u školi, Užice: Učitelјski fakultet.
  3. Kundačina M. i Bandžur, V. (2005): Metodološki praktikum, Užice, Učitelјski fakultet.
  4. Pedagoški rečnik 2 (1967): Beograd, Zavod za izdavanje udžbenika Socijalističke Republike Srbije.
  5. Polјak, V. (1963): Planiranje u nastavi, Zagreb: Pedagoško-književni zbor.
  6. Prodanović, T. i Ničković R. (1988). Didaktika, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  7. Špijunović, K. (1985): Šta obuhvata funkcionalno i racionalno pripremanje učitelјa za svakodnevni, Učitelј, 11, Beograd, str. 39-43.

Leave a Reply