Kreativna nastava srpskog jezika uz korišćenje savremene informacione tehnologije

By 31. March, 2017 Broj 2

Jovanka Vlačić, profesor srpskog jezika i književnosti,
OŠ Vuk Karadžić, Vlasenica

Nastava je složena djelatnost jer se temelji na obrazovanju, a obrazovanje je temelj društva. Zato ništa ne treba prepustiti slučaju. Današnji život ide veoma brzo, sve se dešava “u letu” pa i samo učenje. Sve se modernizovalo, a tu modernizaciju i razvoj treba iskoristiti i u nastavi. Kako nastava može biti kreativna i plodotvorna uz korišćenje savremene informacione tehnologije pokazali su mnogi nastavnici. Da bismo olakšali učenje i podigli ga na jedan viši nivo potrebno je da svi primjenjujemo ovakve vidove nastave.
“Metodika nastave jezika i književnosti temelji se danas na najnovijim dostignućima pedagoške, psihološke, lingvističke i književnonaučne misli. Svedoci smo njenog daljnjeg uspona i interesovanja mnogih naučnih radnika za ovu oblast čije dragocene rezultate svakodnevno primenjujemo i koristimo u živom procesu nastave.” (Savić, 2000) Da bi ovaj nastavni proces nastavio da živi potrebno je vršiti razne eksperimente u primjeni informacione tehnologije kako bismo sve ove naprijed rečene nauke i njihove rezultate iskoristili u širenju znanja u našim školama.
Zašto?

Zato što ovakav vid nastave pruža mnoge prednosti:
1. Učenici razvijaju svoju ličnost kroz sve aspekte, na svim nivoima, jer je ovo učenje primamljivo i učenicima sa nizim nivoima znanja;
2. Pruža mogućnost ostvarenja većeg broja nastavnih metoda i njihovih kombinacija;
3. Pomaže da se uradi veći broj zadataka I da se unaprede ciljevi školskog časa;
4. Pomaže učenicima da spoje više vrsta znanja i da ih prošire;
5. Podstiče učenike na kreativnost i pojačava istraživačku metodu;
6. Navikava učenike da svoj samostalni rad uvrste u kolektivni rad, jer će svi njihovi postupci biti povezani i umreženi i slično.

Ovakav vid kreativne nastave sve je življi u praktičnoj primjeni. Postoje različiti vidovi kritike ovakvog tipa nastave, ali prednosti su, ipak, brojnije. Na ovaj način škola osposobljava učenike da idu u korak s vremenom i da spoje učenje i tradiciju, al i sve ono što je reformisano.
Pošto je nastava živ sistem ona se stalno mijenja. Ukoliko pogledamo različite didaktičke reforme iz 19. i 20. vijeka vidjećemo koliko je potrebno založiti se da bi se bilo kakva inovacija uvela u praksu. Tako je i danas u 21. vijeku. Bitno je istaći i mogućnost kombinacije nekih dobrih reformatorskih modela u nastavi sa savremenim informacionim tehnologijama. Na primjer “Samerhilsi model” se temeljio na prilagođavanju škole djetetu. Potrebno je dijete posmatrati kao jedinku i poštovati njegovu ličnost, a ono će to vratiti kroz znanje. “Ako mu se dozvoli da bude samostalno, ono će razviti sve svoje potencijale.” (Simeunović, Spasojević, 2005.) To je ono što svaki nastavnik želi.

Informacione tehnologije u savremenoj nastavi doprinose i višem stepenu znanja, ali i ekonomičnosti. Uzmimo, na primjer, čas srpskog jezika. Nastavnik uz pomoć računara može da realizuje nastavnu jedinicu ponavljanja znanja iz istorije jezika. Prethodni časovi su bili u vidu sticanja novog znanja o razvoju jezika, Vuku Karadžiću i bitnim godinama i djelima vezanim za ovu temu. Lako se može ponoviti gradivo i utvrditi stepen stečenog znanja kod učenika.
Zašto je ovaj vid (rad – provjera pomoću računara) bolji od običnog ispitivanja?
Ima više razloga.

Nedostaci tradicionalnog časa:
1. Učenicima neće biti zanimljiv čas ako samo sjede i slušaju nastavnika i učenika koji odgovara;
2. Troma atmosfera;
3. Učenici nisu udubljeni u temu, a nastavnik to ne može kontrolisati;
4. Nastavnik ne može znati koliko je učenika savladalo predviđeno gradivo;
5. Nastavnik nema mogućnost da postavlja raznovrsna pitanja…
Prednosti e-učenja:
1. Svi učenici zaposleni;
2. Interesovanje za novim;
3. Nema trome atmosfere;
4. Nastavnik ima povratnu informaciju o stepenu znanja kod učenika;
5. Svi učenici će biti udubljeni u temu;
6. Susret sa pitanjima različitog tipa;
7. Svi će ponoviti nastavnu jedinicu;
8. Kroz ponavljanje gradiva određeni stepen znanja će naknadno biti usvojen.

Ovo su prednosti koje se tiču rada učenika. Ima i onih koje se ticu strucne sfere. Kroz pitanja različitog tipa učenici će pokazati različita znanja.

Ako imamo pitanje tipa:
U godini Vukove pobjede…………………….izašle su 4 veoma važne knjige:
……………………………………….P. P. Njegoš
Pesme……………………………………………….
Vukov prevod……………………………………

Učenici će pokazati znanje na osnovu prisjećanja, jer će imati djelimično odgovorene teze.

Ako imamo pitanje tipa:
Prvi književni jezik svih Slovena zvao se:
1. slovački,
2. slovenački,
3. praslovenski,
4. staroslovenski.

U ovakvom tipu pitanja učenici će pokazati znanje pomoćuprepoznavanja.

Ako imamo pitanje tipa:
Osnovna funkcija/služba jezika u jednoj zajednici je ……………………………………….
Kroz ovakva pitanja učenici će pokazati reproduktivna znanja povezujući sve ono što smo rekli na prathodnim časovima i selektovati informacije.

Ako imamo pitanje tipa:
Srpski rječnik Vuka S. Karadžića štampan je novim pravopisom prema fonetskom načelu. Kako glasi to fonetsko načelo?…………………………………

Ovakvim pitanjem učenici će pokazati primijenjeni nivo znanja, i operativni nivo znanja jer će u odgovoru objediniti i znanje, ali će pokazati da su pravilno koristili metode u sticanju tog znanja.

Ako imamo pitanje tipa:
Ko je bio Vuk Stefanović Karadžić?……………………………………………

Učenici će pokazati najsloženiji vid učenja i znanja, a to je stvaralačko znanje. Sve ono što znaju o Vuku treba sažeti tako da se istaknu osnovni podaci i da se sve to poveže s drugim oblastima učenja. Na ovaj način se postiže, tzv. transfer učenja.

Ovakav primjer časa srpskog jezika pomoću informacione tehnologije pokazuje da je:
1. Aktivnost učenika u procesu učenja veća u znatnoj mjeri nego na tradicionalnoj realizaciji časa;
2. Učenje je kontinuirano i ne zanemaruje se;
3. Kvalitet učenja je viši jer se ne ponavlja i usvaja samo znanje iz srpskog jezika već i iz drugih sfera učenja(korišćenje računara, pismenost….);
4. Struktura učenja je kvalitetna i bogata; svaki minut je iskorišćen;
5. Objedinjujemo više učenja u jedno i pokazujemo neiscrpnost vidova realizacije nastave.

znanje
Nastavnik…………………….učenik
praksa

Literatura
1. Simeunović, V., Spasojević, P. (2005), Savremene didaktičke teme, nacrti za savremenu didaktičku koncepciju i strategiju nastavnog rada u osnovnoj školi, Pedagoški fakultet Bijeljina.
2. Savić, B. (2000), Prilozi nastavi srpskog jezika, Banja Luka.
3. http://www.rpzrs.org/pisma/Eksterno vrednovanje postignuća-Srpski jezik.zip.

Leave a Reply