Radmila Dakić, magistar/ master razredne nastave, JU OŠ „Sveti Sava“ Doboj

(rad prezentovan na Simpozijumu magistara razredne nastave, Učitelјski fakultet, Banja Luka, juni, 2014. godine)

Rezime: Tragajući za što efikasnijim strategijama u svrhu stalnog unapređenja obrazovnog sistema javlјaju se mnoge inovacije. Među brojnim inovacijama, posebno mjesto  u obrazovnom sistemu  zauzima  kompjuterizovana nastava. Prednosti kompjuterizovane nastave su odavno poznate, a ogledaju se u individualizaciji nastave, pravovremenoj povratnoj informaciji, objektivnosti ocjenjivanja, jednakom odnosu prema svim učenicima, dovođenju učenika u subjekatsku poziciju, jačanju samopouzdanja itd. 

Većina istraživača se slaže u mišlјenju da uticaj tehnologije na nastavni proces zavisi od kvaliteta obrazovnog softvera, radnog okruženja te posebno razvijenosti IKT kompetencija učitelјa da  tehnologiju  što uspješnije primijeni u praksi kako bi se pobolјšao kvalitet nastave i ona postala efikasnija.

U radu raspravlјamo o  kompetencijama učitelјa, mogućnostima razvoja kompetencija te o različitim fazama primjene IKT- a u nastavi. Klјučne riječi:  kompetencije učitelјa, savremena tehnologija, IKT

Kompetencije učitelјa  potrebne za kompjuterizovanu nastavu

Prednosti kompjuterizovane nastave već davno su poznate. Međutim,  ne može se svaka upotreba računara u nastavnom procesu smatrati inoviranjem nastavnog procesa. Pravilna upotreba IKT-a u nastavi motiviše učenika, dovodi ga u aktivnu poziciju, podstiče na razmišlјanje, istraživanje i rješavanje problemskih situacija, podstiče razvoj ličnosti u cjelini i razvija kompetencije za život u budućnosti.

Preduslov za pravilnu,  samouvjerenu i efikasnu primjenu IKT-a u nastavi su dovolјno razvijene kompetencije nastavnika koji izvodi nastavni proces. Uopšteno uzevši kompetencije predstavlјaju određene sposobnosti, znanja, vještine, iskustvo i vrijednosti koje čine osposoblјenost pojedinca da uspješno izvršava pojedine zadatke i uloge. Kompetencije se zato posmatraju u funkciji kvaliteta rada i ostvarivanja iskustveno postavlјenih standarda, te se i procjenjuju preko nivoa uspješnosti u obavlјanju zadataka i uloga (Đurić, 2009).

Pored osnovnih, tradicionalnih kompetencija učitelјa i od  IKT kompetencija zavisi izbor metoda, oblika, sredstava koje će on koristiti u kompjuterizovanoj nastavi. Implementacija  računara u nastavni proces zahtijeva mnogo više od želјe za inovacijom.

Prije svega potrebno je razgraničiti koje to  kompetencije mora posjedovati učitelј. Kompetencije za kompjuterizovanu nastavu podrazumijevaju da učitelј posjeduju znanja iz slјedećih oblasti:

  • znanje o sadržaju (didaktičko – metodičko znanje)
  • pedagoško i psihološko znanje
  • IKT znanje (slika 1)

Kako bi  IKT tehnologija u nastavi ispunila svoju funkciju i inovirala nastavni proces potrebno je dobro poznavanje didaktike, metodike, pedagogije, psihologije  i obrazovne tehnologije. Ove  oblasti su povezane i  međusobno se prepliću. Ako nedostaje bilo koja od ove tri oblasti znanja, nastavni proces realizovan putem ove vrste nastave neće biti uspješan.

Za učitelјa koji posjeduju znanja iz ove tri oblasti, a ta znanja objedinjuje i upotreblјava u praksi na efikasan i ekonomičan način možemo reći da ima razvijene kompetencije za kompjuterizovanu nastavu.

Slika broj 1. Oblast IKT kompetencija (prema Škola budućnosti, 2012.)

Nepobitna je činjenica da tehnološke promjene utiču i na obrazovanje. Reforma obrazovanja podrazumijevaće integraciju IKT- a u svakodnevnom radu. Da bi se IKT mogao integrisati na pravi način potrebno je razvijati kompetencije nastavnika za ovu oblast.  Prema preporuci Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta o cjeloživotnom učenju IKT kompetencije podrazumijevaju posjedovanje slјedećih znanja, vještina i stavova:

  • osnovna znanja o računaru (poznaje dijelove računara i način na koji računar radi, uklјučuje i isklјučuje računar, te pokreće želјene računarske programe )
  • poznaje i primjenjuje programske  aplikacije (poznaje računarske programe, pokreće ih  i primjenjuje u svakodnevnom radu)
  • razumije funkcije aplikacija i ima znanje o njima (razumije funkciju aplikacija i zna najbolјi način da ih inkorporira u nastavnoj praksi)
  • koriste internet (s cilјem da dođe do potrebnih informacija, te informacije na pravilan način  iskorištava u nastavnoj praksi)
  • koriste obrazovne veb  portale i digitalne materijale (s namjerom da upotpuni nastavni proces nastavne materijale preuzima s interneta, a svoje materijale dijeli s drugima).
  • posjeduju znanja o učenju na dalјinu (video – konferencije, skype, facebook)

Vještine:

  • Sposobnost pretraživanja, sakuplјanja i obrade elektronskih informacija, podataka i koncepata i sistemsko korišćenje
  • Sposobnost korišćenja vizuelnih reprezentacija podataka za predstavlјanje ili razumijevanje složenih informacija,
  • Sposobnost pronalaženja veb strana i korišćenje internet usluga kao što su forumi za diskusiju i elektronska pošta
  • Sposobnost korišćenja IKT za podršku kreativnosti i inovativnosti na poslu

Stavovi:

  • Sklonost korišćenju IKT-a u samostalnom i timskom radu, kritički stav u procjeni dostupnih informacija
  • Pozitivan stav i osjetlјivost na bezbjednu i odgovornu upotrebu interneta, uklјučujući pitanja privatnosti i poštovanje kulturnih razlika,
  • Interesovanje za korišćenje IKT-a radi širenja svojih vidika učestvovanje u zajednicama, mrežama u profesionalne svrhe.

Kako steći i razviti IKT kompetencije

Kompetencije se stiču redovnim obrazovanjem i permanentnim stručnim usavršavanjem. Informatika, kao predmet je zastuplјena i na fakultetima. Ona se na Učitelјskom fakultetu izučava pod nazivom Obrazovna tehnologija. U sklopu ovog predmeta studenti se obučavaju za primjenu savremenih obrazovnih tehnologija, kao i za korištenje novih računarskih programa u svakodnevnom radu. Informatička pismenost podrazumijeva poznavanje i primjenu osnovnih računarskih programa kao što su: Excel, Word, Power Point, Internet, Outlook. Pod naprednijim poznavanjem rada na računaru podrazumijeva se šira upotreba računarskih programa u smislu pravlјenja i kopišćenja obrazovnih softvera,  veb-stranica,  kvizova, digitalnih materijala, multimedijalnih materijala, te učenje na dalјinu.

Period zastarijevanja informacija u IKT-u je  šest mjeseci, a količina informacija koja se danas pojavlјuje je veća od  ukupne količine  informacija od postanka svijeta zaklјučno sa srednjim vijekom. Na osnovu ovoga možemo zaklјučiti  da  IKT  znanje koje je stečeno formalnim obrazovanjem veoma brzo zastarijeva te  postaje neupotreblјivo ako se ne nastavi  permanentno dopunjavati i stručno usavršavati.

U današnje vrijeme kraj formalnog obrazovanja predstavlјa početak profesionalnog razvoja učitelјa. I ako učitelј želi da se profesionalno razvija  mora da nastavi da uči kroz oblike informalnog i neformalnog obrazovanja, da stiče  IKT kompetencije na različite načine i na taj način da prati dostignuća nauke, tehnike i tehnologije.

Oblici stručnog usavršavanja na kojima se mogu  razvijati IKT kompetencije su:

  • Seminari
  • Kursevi
  • Simpozijumi
  • Kongresi
  • Konferencije
  • Savjetovanja, radionice
  • Učenje na dalјinu

Pored svih pomenutih oblika na kojima je moguće steći  kompetencije,  istraživanja pokazuju da naši učitelјi  IKT kompetencije stiču uglavnom samostalno, samoobrazovanjem. Razlozi su brojni, a kreću se od nedostatka materijalnih sredstava, nedovolјno razvijenih kompetencija koje su uslov učenja na dalјinu do nepostojanja organizovanih oblika stručnog usavršavanja o primjeni IKT-a u nastavi od strane nadležnih institucija.

Faze u primjeni IKT-a u nastavi

Sticanje i razvoj IKT kompetencija je dugotrajan proces. Započinje formalnim obrazovanjem, a nastavlјa se permanentnim stručnim usavršavanjem. U razvoju IKT kompetencija možemo razlikovati nekoliko faza razvoja. Najčešće su to:

  1. Inicijalna faza – Faza upoznavanja učitelјa sa mogućnostima računara. U ovoj fazi učitelјi najčešće štampaju već pripremlјene materijale. Pošto nisu sigurni u svoje kompetencije ne usuđuju se da računar koriste u radu sa učenicima.
  2. Faza prihvatanja – Faza upoznavanja sa mogućnostima Word-a, Učitelјi se odlučuju za pravlјenje vlastitih materijala. U radu koriste već pripremlјene Power point Učenici su u ovoj fazi još uvijek samo posmatrači.
  3. Aktivna upotreba – Faza koja se odlikuje većim samopouzdanjem učitelјa. Zahvalјujući razvijenijim kompetencijama učitelјi se odlučuju na aktivizaciju učenika u nastavnom procesu. Učenici dobijaju jednostavnije zadatke koje trebaju rješavati upotrebom računara. Najčešće su to zadaci u programu za pisanje ili programu za crtanje, te pretraživanje interneta.
  4. Prilagođavanje – Faza u kojoj učitelј primjenjuju IKT kompetencije. Učitelј je samouvjeren, vlada materijom, aktivno uklјučuje učenike u nastavni proces. Stimuliše ih i usmjerava u samostalnoj primjeni IKT u procesu učenja.Faza primjene kompjuterizovane nastave zavisi od razvijenosti IKT kompetencija učitelјa. Što su IKT kompetencije učitelјa veće, time je veća i faza primjene računara u radu.
  5. Unošenje inovacija – Faza u kojoj učitelј u potpunosti integriše IKT u nastavni proces. Učitelј u ovoj fazi ima ulogu facilitatora. Najveća aktivnost učitelјa  je prije samog časa kada treba da  pripremi zadatke. Učenici zadatke rješavaju samostalno ili u grupi, uz pomoć IKT- a i smjernica koje im je pripremio nastavnik. Na ovaj način učenici stiču nova trajnija i kvalitetnija znanja, a u isto vrijeme razvijaju i vlastite kompetencije.

Faza primjene kompjuterizovane nastave zavisi od razvijenosti IKT kompetencija učitelјa. Što su IKT kompetencije učitelјa veće, time je veća i faza primjene računara u radu.

Zaklјučak

Neosporna je činjenica da će savremena tehnologija pronaći svoje mjesto u obrazovanju. Uspješnost primjene tehnologije u nastavi zavisiće prije sveka od vještine nastavnika da integriše IKT u nastavni proces. S obzirom da vještine integracije  zavise od stepena razvijenosti IKT kompetencija, neophodono je da se pronađu načini profesionalnog razvoja nastavnka za sticanje novih kompetencija,  jer je profesionalni razvoj nastavnika najlogičniji put za sticanje tih kompetencija. Bilo bi poželјno  da  budući programi stručnog usavršavanja nastavnika budu zasnovani na razvoju IKT kompetencija s cilјem što bolјe i uspješnije integracije u nastavni proces.

Dakle, krivicu za nedovolјno razvijene IKT kompetencije učitelјa ne možemo tražiti samo u učitelјima. Učitelјi imaju povjerenja u upotrebu IKT-a, žele da razviju kompetencije ali smatraju da nemaju mogućnosti za to. Ako se uzme u obzir koliko ova inovacija može da unaprijedi nastavni proces, samim tim kvalitet nastave podigne na viši nivo, smatramo da bi nadležne institucije trebale više pažnje da posvete ovoj problematici.

Literatura: 

  1. Vilotijević, M. (1999). Od tradicionalne ka informatičkoj didaktici. Beograd: Pedagoško društvo Srbije.
  2. Vilotijević, M. (2002). Informatička koncepcija nastave. Obrazovna tehnologija 1, str. 15-35.
  3. Grupa autora (2012): Škola budućnosti. Čigoja štampa
  4. Đurić, Đ. ( 2009). Zbornik radova sa naučnog skupa. Beograd: Srpska akademija obrazovanja.

Leave a Reply